Vidova Gora

Tisuće turista svake godine dolaze na Vidovu goru da bi vidjeli najljepši pogled na Braču. Ono što pritom vide je i zapušteni planinarski dom koji već godinama propada. Istraživajući zašto se na vrhu hrvatskih otoka ne može popiti ni kava, otkrile smo priču koja nadilazi jedan napušteni objekt. Priču o dugotrajnim sudskim sporovima, izgubljenim godinama i lokalnoj ravnodušnosti.

I dok uživate u prekrasnom pogledu, ovo se nalazi iza vaših leđa

Otok Brač destinacija je u Hrvatskoj koju godišnje prema podacima Instituta za turizam posjeti između 250.000 i 300.000 turista iz cijelog svijeta. No, jedan od najvrjednijih prirodnih bisera otoka već više od desetljeća stoji zapušten i bez jasne vizije razvoja. Riječ je o najvišem planinskom vrhu svih hrvatskih otoka - Vidovoj Gori, mjestu s kojeg se pruža pogled na Zlatni rat, Hvar, Vis i ostale dalmatinske otoke. A čini se da je pogled trenutačno jedino vrijedno što krasi sami vrh ove planine, jer sve oko njega…propada.

VAŽNE INFORMACIJE

BRAČ

POVRŠINA OTOKA

395 km²

Dug oko 40 km, a širok prosječno 10 - 12 km

POPIS IZ 2021.

STANOVNIŠTVO

13.931

22 naselja, 12 nenaseljenih i 5 napuštenih zaselaka

TURIZAM

POSJETITELJI

250.000 - 300.000

turista iz cijelog svijeta

ADMINISTRATIVNA PODJELA

JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE

7+1

OPĆINE BOL, MILNA, NEREŽIŠĆA, POSTIRA, PUČIŠĆA, SELCA, SUTIVAN I GRAD SUPETAR

Vidova gora je najviši vrh otoka Brača te najviši otočki gorski vrh na cijelom Jadranu.

Nalazi se na južnom dijelu otoka Brača, iznad Bola, na nadmorskoj visini od 778 metara. S Vidove gore pruža se prekrasni pogled na Bol, popularnu plažu "Zlatni rat", a po vedrom i bistrom vremenu vide se i ostale ljepote - od poluotoka Pelješca na istoku, preko Korčule, Visa, Biševa do daleke hridi Jabuke i Biokova.

Glavni pristup Vidovoj gori vodi asfaltiranom cestom koja počinje na visoravni Kneževravan, nedaleko od Nerežišća. Planinarske staze dobro su označene pa je orijentacija jednostavna. Neposredna okolica vrha od davnina se smatra kultnim mjestom, a ostaci dvostrukog obrambenog zida upućuju na nekadašnju ilirsku gradinu. Vrh je poznat i pod nazivima Vidovica, Sveti Vid i Sutvid, prema starohrvatskoj kapelici čiji se ostaci nalaze oko stotinu metara od samog vrha.

Nekoć davno Iliri su tu bili sagradili sigurnu obrambenu kulu, no danas se na vrhu uzdiže velik križ od bijelog bračkoga kamena visine od 12 metara.

KRATKA POVIJEST PLANINARSKOG DRUŠTVA MOSOR

Na samom vrhu nalazi se planinarski dom koji je do veljače 2026. pripadao Planinarskom društvu Mosor. Svoju nekretninu steklo je Darovnicom zemljišta na temelju zaključka Općinskog odbora od dana 16. siječnja 1936. u svrhu izgradnje planinarskog skloništa koji je izgrađen i otvoren 1936. godine. U cijelosti je srušen tijekom Drugog svjetskog rata, a Općina Bol ga ponovno gradi od 1952. do 1954. godine. Zatim ga Općina Brač ponovo ruši te ga 1972. godine ponovo gradi i svoju tadašnju vizuru zauzima do dan danas.

Od 1986. do 2015. godine tamo je radio restoran u zakupu fizičke osobe, ugostitelja Ivice Matulića, gdje su turisti, planinari i ostali posjetitelji mogli doći okrijepiti se i popiti kavu te uživati u pogledu. Restoran je u zakup davala Općina Bol koja je prije šest godina krenula u borbu za spor s Planinarskim društvom Mosor te otkupila česticu na kojoj se nalazi planinarski dom za 151.314,05 eura. A zašto je to tako dugo trajalo?

"To je bila stara planinarska kuća, koja je i dan danas tamo samo je zapušteno. Imali su konobu takozvanu i tamo se moglo dobiti nareska, šunke, pršuta, sira, možda malo vina i pive i to je bilo osvježavajuće kad si napravio neki đir pješice ili si došao autom gore pa si imao lijepi pogled. Malo si posjedio i mogao si vratiti se sretan doma."

Velimir Garapić
^mještanin

PLANINARSKO DRUŠTVO „MOSOR” nekretninu je steklo Darovnicom zemljišta na temelju zaključka Općinskog odbora od dana 16. siječnja 1936. u svrhu izgradnje planinarskog skloništa koji je izgrađen i otvoren 1936. godine

Zatim je u cijelosti srušen tijekom Drugog svjetskog rata, a Općina Bol ga ponovno gradi od 1952. do 1954. godine

Zatim ga prethodnik tuženika - Općina Brač ruši, nakon čega ga 1972. godine iznova gradi kakav i danas u naravi postoji

1986. Ivica Matulić sklapa zakup s Općinom Brač odnosno Jurajem Krstulovićem o ugostiteljskom objektu

Restoran je radio do 2015. godine

Ubrzo nakon Općina Bol kreće u borbu za zemljište čiji je trenutni vlasnik Planinarsko društvo Mosor Split

2016. godine napravljen je projekt za žičaru na Vidovoj gori koji je zastario i dan danas se nije realizirao

Okončan postupak sudskom nagodbom prema kojoj Općina Bol mora platiti 151.314,05 eura Planinarskom društvu Mosor za tu česticu zemlje

"To nije nešto na čemu se zarađuje, to je nešto u čemu se uživa."

Lucija Puljak

Prirodnu ljepotu ne može zamijeniti niti jedan restoran, kiosk ili žičara. No, ipak kvalitetno i pametno iskorišten prostor, bez smeća i razrušenih objekata, može ju samo dodatno obogatiti.

TKO JE ODGOVORAN?

OPĆINA BOL

Katarina Marčić

trenutna načelnica

Kao aktualna načelnica Općine Bol odgovorna je za upravljanje imovinom općine i pokretanje konkretnih projekata obnove, no unatoč okončanju višegodišnjeg spora još uvijek nema jasnog plana revitalizacije planinarskog doma.

OPĆINA BRAČ

Juraj Krstulović

bivši predsjednik Općinskog vijeća

Kao tadašnji predsjednik općinskog vijeća Brač sudjelovao je u modelu davanja objekta u zakup, a i sam priznaje da dio odgovornosti snose svi koji su u određenom razdoblju upravljali prostorom Vidove gore.

UGOSTITELJ

Ivan

Matulić

zakupnik od 1986. do 2013.

Kao dugogodišnji zakupac i osoba koja je gotovo tri desetljeća upravljala ugostiteljskim objektom, dio odgovornosti za današnje stanje proizlazi iz činjenice da se nakon prestanka njegova zakupa nije pronašlo održivo rješenje za nastavak rada doma.

MORE I KRŠ

Branimir Kuščević

čuvar prirode; javna ustanova More i krš

Kao djelatnik ustanove zadužene za zaštitu i održavanje područja Vidove gore suočava se s kritikama zbog vidljive količine otpada i dojma da dosadašnje akcije čišćenja nisu uspjele trajno riješiti problem.

Na pitanje postoji li još dan danas na Vidovoj gori neki oblik gastro ponude kako se i priča po Bolu, Ivica Matulić s čuđenjem nam odgovara: “Ne, ja koliko znam, ništa se gore ne događa, nitko ne donosi ništa, osim ako neki pješaci iz Bola kad krenu, agencija koja ih šalje, onda oni znaju doć gore pa ih dočekat sa pićem, sa sendvičima, to sam vidio i to sigurno znam da postoji danas, a da će netko kuhano donijeti gore, to neće, a to bi odma inspekcija i zabranila”. Sa sigurnošću ne možemo potvrditi informaciju koju smo iz nekoliko izvora čule u mjestu, kao ni ovu koju nam je dao Matulić, pa se tako vodimo svojim zdravim razumom i onime što smo vidjele te zaključujemo da se gore trenutno ne događa ništa.

Po završetku razgovora, Matulić nam govori kako par stolova od nas sjedi bivši predsjednik općinskog vijeća, Jure Krstulović. Upita nas želimo li da nam Krstulović da izjavu na što naravno pristajemo. “Mi smo našli jedno rješenje, a to je da ponudimo nekome da služi taj objekt u svrhama kojima je namijenjen, a u isto vrijeme da eventualno se vrši i održavanje. Ivica je bio možda najpogodnija osoba u tom trenutku.” objašnjava nam Krstulović iz perspektive tadašnjeg člana općine što nam dodatno zaokružuje priču.

Iz priča sa Matulićem i Krstulovićem zaključujemo jedno - svi koji su ikada imali neku vrste poveznice sa Vidovom gorom odgovorni su za sadašnju situaciju; oni u funkciji vlasti, oni u funkciji ugostitelja, ali i svi ostali - Boljani, Bračani i svi oni koji su se pomirili s “bračkom sudbinom”.

"Dakle, najveća vrijednost jednog prostora je čovjek i to je ujedno ona kvaliteta tu prostora koja ga i najviše upropaštava. Šta je to čovjek? Onaj koji stvara i koji upropaštava."

Jure Krstulović
^{bivši predsjednik Općinskog vijeća Brač}

“U suštini treba Brač nuditi kao cjelinu, jer on kao cjelina predstavlja izuzetnu vrijednost. A svako pojedino mjesto ima svoje kvalitete, ali treba nam sveukupna kvaliteta koja mora biti ponuđena. Ne može svaka općina to raditi za sebe. To mora raditi zajedno. Jednostavno nismo dovoljno racionalni da bi svaki bili za sebe.” - misao je Krstulovića s kojom odlazimo dalje na dogovorene razgovore. Zapravo, nismo saznale ništa neobično i strano.

NADA U SVJETLIJU BUDUĆNOST: PROJEKT ŽIČARE

Sastajemo se s našim predzadnjim sugovornikom. Nenad Šore, inženjer po struci priča nam o projektu žičare koji je trebao osvanuti na vrhu ove planine. “Izvorna ideja o izgradnji žičare datira odavno, mnoge generacije prije su razmišljale da se izgradi žičara, a sama suština ideje da se dogodi žičara leži u tome da se Bol kao izuzetna turistička destinacija integrira s Bračem i da žičara bude ta koja će biti svojevrsna krila Bolu.” govori nam o spomenutoj žičari za koju je 2015. godine raspisan projekt koji je zastario i nije se realizirao. O projektu žičare priča nam i načelnica Marčić - “Mi u našem prostornom planu imamo predviđenu žičaru i jedna je predviđena na ulazu u Bol, a druga postaja bi bila na vrhu Vidove gore tako da u tom smislu se planira. Međutim, sama rekonstrukcija restorana i žičara nisu povezane, to mogu biti paralelni projekti, ali i dalje se ide k tome da se to omogući prostornim planom, ali naravno investitori su ti koji moraju iskazati interes i onda ako interesa bude, može se krenuti k tome.” Pokušavamo saznati kakav sadržaj je adekvatan za Vidovu goru. “Nema ništa idealno, ima samo bolje i optimalno u datim okolnostima. Gore mora biti takav sadržaj da svaki turist koji dolazi na Brač ako nije bio u tom sadržaju, nije bio na Vidovoj gori isto kao i da nije došao na otok Brač.” dodaje.

"Jedan od posebno atraktivnih vidikovaca, ne samo na otoku Braču nego i šire možda čak i u Hrvatskoj da vi kad dođete gore nemate ni čašu vode za popit."

Nenad Šore

SMEĆE SVUDA, SMEĆE OKO NAS

Institucija Krš i more, inače zadužena za očuvanje i održavanje prirode, kao i prirodnih ljepota Vidove gore, po onome što smo vidjele nije se baš proslavila. Sastajemo se s djelatnikom i čuvarom prirode na Braču, Branimirom Kuščevićem.

Ispitujemo ga o smeću kojeg smo pronašle gore.

“To smeće oko planinarskog doma se čistilo više puta u organizaciji moje ustanove. Tu bismo bili često moja ustanova i ja s nekom školom organiziramo čišćenje jedno popodne toga dijela i onda djeca vide to područje i nešto rade i stvore senzibilitet tog područja ubuduće jer tko je čistija smeće s nekog područja teško da će ga bacat ponovo tamo.” - govori te dodaje kako im je najveći izazov održati čistom i urednom Vidovu goru od velike količine posjetitelja.

U mislima se vraćamo na te prizore smeća i vrte nam se Lucijine riječi po glavi - “To su ostaci te crkve i onda ovdje nađete ostatke roštilja. Dakle dođu ljudi, pogledajte kolika je to količina kulture, kad ostavljamo ovakav trag o sebi, onda usred lađe, kako se to zove, nađete ostatke roštilja s pepelom i sa svim time.”

GLAVNI PROBLEMI

PROBLEM EKOLOŠKE OČUVANOSTI I SMEĆA

SPOROST I NEUREĐENOST SUSTAVA

STAGNACIJA I GURANJE PROBLEMA POD TEPIH

KIOSK KAO JEDINO TRENUTNO RJEŠENJE?

BRAČ SPAVA, ČUJEM MU DISANJE

Po svemu rečenom, Bračani su uspavani i više nego što nam se čini. Do kraja ove naše priče, nismo došle do odgovora na pitanje tko je kriv za propadanje planinarskog doma na Vidovoj gori.

Photo by Marcel Strauß on Unsplash

"Rekao je pijetao, ja sam kukuriknuo, 'oće li svanuti, nije do mene, a kukurikati moramo, to je sve što nam ostaje."

Lucija Puljak

RJEŠENJE?

Da, svatko kome je iole stalo da ovaj biser s kojeg seže najviši pogled na jadransko otočje dobije svoju zasluženu turističku ponudu - treba kukurikati.

A to trebamo i svi mi, svatko u svojoj lokalnoj zajednici, glasno vikati i zagovarati promjene jer je to jedini način kako da do njih zaista dođe.

Oslanjati se na lokalne vlasti, institucije ili lokalne moćnike očito ne rezultira nikakvim koracima unaprijed, već njihovom vlastitom koristi od toga.

Tako kava na Vidovoj gori zasad ostaje nedostupna svima – i nama, i vama, kao i turistima koji se uspnu do samog vrha.

"Kad si dole moraš znat da si odgovoran za ovo gore."

Ovom izjavom sugovornice Lucije Puljak započinje naša dokumentarna reportaža koja osim ljepota Vidove gore, prikazuje i ključne probleme, ljude koje su za njih odgovorni te donosi više strana ove priče.

Cijeli istraživački put tri autorice ove dokumentarne reportaže dostupan je klikom na gumb.

Od saznanja do reportaže - istraživački proces

Zašto je Vidova gora desetljećima ostala talac sudskih sporova, neriješenih vlasničkih odnosa i prijepora oko prostora?